Kao i većina, pandemija koronavirusa možda vas je zatekla i čini se da živite znanstveno-fantastični film, a ne nešto stvarno. Međutim, znanstvenici (uključujući SZO) već su neko vrijeme upozoravali da bi se tako nešto moglo dogoditi. Zapravo, praktički su to uzimali zdravo za gotovo i jedino im je pitanje bilo kada će se to dogoditi. Pitanje koje bi se postavilo bilo bi zašto je pandemija bila tako predvidljiva i nadasve, ako se tako nešto može ponoviti.
Znanstvenici već neko vrijeme upozoravaju da bi se to moglo dogoditi
A odgovor je da da, može se ponoviti. Kako ističe Rafael Cantón, glasnogovornik Španjolskog društva za zarazne bolesti i kliničku mikrobiologiju (SEIMC), nije prvi ili drugi put da se takav događaj dogodio i, prema tome, mogao bi se ponoviti. Primjerice, 1918. godine "španjolska" gripa zarazila je trećinu svjetske populacije i ubila 50 milijuna ljudi. I premda bismo sada imali više sredstava za rješavanje hitnih zdravstvenih situacija poput ove, postoje i elementi koji pridonose njihovom razvoju. Kao što je objašnjeno u izvješću "Pandemijske hitne situacije u globaliziranom svijetu: prijetnje sigurnosti", koje je objavio Španjolski institut za strateške studije (IEEE),Načini života u današnjem društvu pridonose rastućem broju zaraznih bolesti i njihovom brzom širenju.
VIŠE INFEKCIJSKIH BOLESTI
Podaci su konačni u tom pogledu, broj novih bolesti u desetljeću pomnožen je s četiri tijekom posljednjih 60 godina, a prema izvješću SZO-a, u jednom petogodišnjem razdoblju otkriveno je više od 1.100 epidemioloških događaja. Na primjer, posljednjih godina, uz trenutnu pandemiju Covid-19, zabilježila se epidemija ebole u zapadnoj Africi, zike u Južnoj Americi i kuge na Madagaskaru.
VIŠE POVEZANI
Sve više ljudi živi u velikim gradovima i u najsiromašnijim dijelovima planeta, ti su veliki gradovi rasli neuredno, s malo resursa i bez higijenskih uvjeta koji udovoljavaju minimumu, što stvara savršeno uzgajalište za proširenje bolesti.
Uz to, danas možemo iz jednog dijela svijeta u samo nekoliko sati. A ta lakoća i brzina u prijevozu ljudi i životinja (a s njima i virusa) pogoduje tome što je, kako dr. Cantón potvrđuje, prijenos mikroorganizama mnogo brži nego prije i da rizik od pandemija je veća.
ZLOUPOTREBENO OKRUŽENJE
A ako to nije bilo dovoljno, klimatske promjene također igraju ulogu. Kao što objašnjava Rafael Cantón, postoje zarazne bolesti koje se prenose preko komaraca i drugih člankonožaca; klimatske promjene mogu ih potaknuti na promjenu staništa i kao posljedicu širenja bolesti s jednog mjesta na drugo. Dakle, klimatske promjene pogoduju širenju određenih zaraznih bolesti tropskog podrijetla, posebno onih koje prenose komarci; pa bi se bolesti poput zika i denge mogle završiti širenjem u Europi, Sjedinjenim Državama i Kanadi. Osim toga, postoje podaci koji sugeriraju da postoje neki mikroorganizmi (poput candida auris) koji bi mogli biti posljedica klimatskih promjena koje mi doživljavamo.
Sa svoje strane, sve manja biološka raznolikost također igra važnu ulogu jer je, kako je pokazalo nekoliko studija, povezana s većim širenjem zaraznih bolesti. Primijećeno je da su vrste koje obično nestaju iz ekosustava one manje osjetljive na skrivanje virusa ili zaraznih mikroorganizama. Naprotiv, preživjeli su oni koji najučinkovitije prenose i šire bolest. Rezultat je da se povećava postotak vrsta prijenosnika, a to zauzvrat povećava mogućnost zaraze.
BOLJE PRIPREMENI SADA NEGO PRIJE?
U principu, sada smo bolje pripremljeni za suočavanje s pandemijama nego prije godina kada su pustošile stanovništvo. Međutim, Odbor za nadzor globalne spremnosti (GPMB), neovisni nadzorni organ koji osigurava spremnost za globalne zdravstvene krize, u izvješću je primijetio da nismo spremni izaći na kraj s nečim sličnim. Nešto na što je WHO također ukazao u dokumentu od prije samo šest mjeseci u kojem je, osim upozorenja na rizik od pandemije, istaknuo da mnoge lekcije i preporuke proizašle iz prethodnih hitnih slučajeva nisu primijenjene niti puštene u rad.
Uz to, mora se dodati da masovna uporaba određenih antibiotika i antivirusa može uzrokovati mutaciju i otpornost bakterija i virusa, što znatno otežava borbu protiv njih.
ĆE SE COVID-19 POVRATITI?
A ako je moguće da pretrpimo još jednu pandemiju, bi li se Covid-19 mogao vratiti? Rafael Cantón objašnjava da ne znamo hoće li se vratiti sljedeće godine. Imamo raniji primjer, SARS-CoV koronavirus, koji je potpuno nestao i više nije pronađen; pa bi i ovo moglo nestati. Ako se Covid-19 ponovno pojavi, imunološki odgovor ljudi koji su bili u kontaktu s virusom spriječit će njegovo ponovno širenje na način koji smo vidjeli sada.
